Ne ignorišite ove simptome – reumatoidni artritis često počinje tiho
Reumatoidni artritis (RA) je hronična, autoimuna bolest koja prvenstveno napada zglobove, ali može zahvatiti i druge organe i sisteme u telu. Za razliku od osteoartritisa, koji je posledica habanja zglobova, reumatoidni artritis nastaje kada imuni sistem greškom napada sopstvena tkiva. Ova bolest može znatno uticati na kvalitet života ako se ne otkrije i ne leči na vreme.
Koji su simptomi reumatoidnog artritisa?
Simptomi se razvijaju postepeno i variraju od osobe do osobe. Najčešći su:
- Bol, otok i ukočenost zglobova, naročito ujutru (jutarnja ukočenost može trajati duže od 30 minuta)
- Zahvaćenost manjih zglobova – kao što su prsti na rukama i nogama, zglobovi šaka i stopala
- Simetričnost simptoma – bolest obično zahvata iste zglobove na obe strane tela
- Umor i malaksalost
- Blago povišena temperatura
- Gubitak apetita i telesne mase
- Crvenilo i toplina oko zglobova
Kako bolest napreduje, može doći do deformiteta zglobova, ograničene pokretljivosti i oštećenja hrskavice i kostiju.
Tok bolesti
Reumatoidni artritis je progresivna bolest koja se najčešće javlja između 30. i 60. godine života, ali može početi i ranije. Kod žena je češća nego kod muškaraca. Tok bolesti može varirati:
- Periodi pogoršanja (egzacerbacije): simptomi su izraženiji
- Periodi smirivanja (remisije): simptomi se povlače ili znatno smanjuju
- Bez adekvatnog lečenja, bolest može dovesti do trajnih oštećenja zglobova, invaliditeta i sistemskih komplikacija.

Kako se dijagnostikuje RA?
Dijagnozu postavlja reumatolog na osnovu:
- Kliničke slike i pregleda zglobova
- Laboratorijskih analiza: prisustvo reumatoidnog faktora (RF), anti-CCP antitela, povišen CRP i sedimentacija
- Radioloških snimaka: rendgen, ultrazvuk, magnetna rezonanca
Lečenje reumatoidnog artritisa
Cilj lečenja je da se smanji upala, uspori napredovanje bolesti i očuva pokretljivost. Lečenje obično uključuje:
1. Lekovi
- DMARDs (Disease-modifying antirheumatic drugs) – npr. metotreksat, sulfasalazin – usporavaju tok bolesti
- Biološki lekovi – ciljana terapija (npr. inhibitori TNF-alfa)
- Kortikosteroidi – brzo smanjuju upalu
- Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID) – ublažavaju bol i ukočenost
2. Fizikalna terapija
Vežbe, istezanje, masaže i hidroterapija pomažu u očuvanju funkcionalnosti zglobova.
3. Hirurški zahvati
U težim slučajevima, kada dolazi do deformiteta ili jakog bola, može se pristupiti operaciji zamene zgloba ili rekonstruktivnim procedurama.

Kako se može sprečiti ili ublažiti bolest?
Ne postoji potpuna prevencija reumatoidnog artritisa, ali određene navike mogu pomoći u ranom otkrivanju i usporavanju bolesti:
- Zdrava ishrana – mediteranski režim ishrane bogat omega-3 masnim kiselinama, voćem i povrćem
- Redovno kretanje i fizička aktivnost – umerena vežba održava fleksibilnost zglobova
- Prestanak pušenja – pušenje je značajan faktor rizika
- Kontrola stresa – stres može doprineti upalnim procesima u telu
- Rano obraćanje lekaru pri simptomima – ključ za sprečavanje većih oštećenja
Život sa reumatoidnim artritisom
RA ne mora značiti kraj aktivnog života. Uz pravilno lečenje, podršku lekara i promene životnih navika, mnogi pacijenti vode ispunjen i funkcionalan život. Bitno je pratiti tok bolesti, redovno uzimati terapiju i prilagoditi aktivnosti u skladu sa trenutnim stanjem.
Reumatoidni artritis je ozbiljna bolest, ali rano otkrivanje i moderna medicina omogućavaju uspešno kontrolisanje simptoma i očuvanje kvaliteta života. Ključ je u edukaciji, disciplini u lečenju i razumevanju sopstvenog tela.





