Studije Vesti i istraživanja

Neurotehnologija nove generacije: kako DBS, VNS i fokusirani ultrazvuk menjaju lečenje mozga

Stimulacije vagus nerva u mozgu istrazivanja

poslednjih nekoliko godina, medicina mozga ulazi u novu eru. Umesto da se oslanja isključivo na lekove i psihoterapiju, nauka sve više proučava direktne metode stimulacije mozga koje mogu promeniti način na koji se leče depresija, epilepsija, Parkinsonova bolest, pa čak i teži oblici anksioznosti ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP).

Tri metode koje su trenutno u središtu pažnje istraživača širom sveta su Deep Brain Stimulation (DBS), stimulacija vagusnog živca (VNS) i fokusirani ultrazvuk. Sve tri imaju zajednički cilj – da precizno utiču na moždane krugove koji regulišu raspoloženje, pokrete, emocije i percepciju bola, ali bez potrebe za invazivnim hirurškim zahvatima na klasičan način.

Šta je Deep Brain Stimulation (DBS)?

Deep Brain Stimulation, ili duboka moždana stimulacija, podrazumeva implantaciju tankih elektroda u određene delove mozga. One se povezuju sa malim uređajem (slično pejsmejkeru) koji šalje električne impulse i time reguliše nepravilne moždane signale.

Ova metoda se već godinama uspešno koristi kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću i distonijom, a novija istraživanja pokazuju da DBS može imati izuzetne efekte i kod teških depresija otpornih na terapiju, OKP-a, pa čak i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Studije objavljene 2024. i 2025. godine ukazuju da DBS može promeniti aktivnost tzv. „limbičkih petlji“ — područja mozga povezanih sa emocijama i nagradom. Time se direktno utiče na neurohemijski disbalans koji stoji iza depresivnih stanja.

Stimulacija vagusnog živca (VNS)

Vagusni živac je jedan od najdužih i najvažnijih nerava u telu — povezuje mozak sa srcem, plućima, crevima i brojnim unutrašnjim organima. Stimulacijom ovog živca moguće je umiriti nervni sistem, smanjiti upalu i uspostaviti ravnotežu između simpatičkog („stresnog“) i parasimpatičkog („opuštajućeg“) sistema.

Vagus nerve stimulation (VNS) koristi male električne impulse da aktivira ovaj nerv, a efekti mogu biti izuzetno korisni kod epilepsije, depresije otporne na lekove, pa i hroničnih bolnih sindroma.

Postoje i neinvazivne verzije VNS uređaja, koje se postavljaju spolja – na vrat ili uho – i već su u upotrebi u kliničkim istraživanjima. Neke studije pokazuju da redovna stimulacija može značajno smanjiti simptome depresije i poboljšati san, koncentraciju i emocionalnu stabilnost.

Fokusirani ultrazvuk – precizna terapija bez operacije

Jedna od najzanimljivijih i najbrže napredujućih tehnologija u neurološkoj medicini jeste fokusirani ultrazvuk (FUS – Focused Ultrasound Stimulation).

Za razliku od klasičnog ultrazvuka koji samo snima slike, fokusirani ultrazvuk koristi visokofrekventne talase da ciljano stimuliše ili deaktivira određene neuronske zone – bez potrebe za otvaranjem lobanje ili implantacijom elektroda.

Ova metoda se trenutno ispituje u tretmanima Parkinsonove bolesti, esencijalnog tremora, Alchajmerove bolesti, pa čak i kod depresije i OKP-a.

Najnovija istraživanja sa univerziteta Stanford i MIT pokazuju da fokusirani ultrazvuk može precizno „preoblikovati“ moždane mreže povezane sa emocionalnim reakcijama — i to na potpuno bezbolan način.

Prednosti i izazovi

Sve tri metode nude ogroman potencijal jer omogućavaju ciljanu, personalizovanu terapiju bez nuspojava koje su česte kod klasičnih lekova (poput sedacije, debljanja, ili oštećenja jetre).

Međutim, izazovi i dalje postoje:

  • visoka cena i složenost procedura,
  • potreba za dugotrajnim praćenjem pacijenata,
  • kao i etička pitanja oko direktne stimulacije mozga i promene ponašanja.

Zbog toga se većina ovih tretmana još uvek sprovodi u okviru kliničkih ispitivanja i specijalizovanih centara.

Budućnost lečenja mozga

Granica između neurologije, psihijatrije i tehnologije sve više nestaje. Umesto da se posmatraju kao odvojene discipline, danas se spajaju u polje poznato kao neuroinženjering – oblast koja kombinuje biologiju, elektroniku i veštačku inteligenciju kako bi mozak bolje razumeo samog sebe.

U narednim godinama, očekuje se razvoj pametnih, adaptivnih stimulatora koji će sami prepoznavati promene u moždanoj aktivnosti i prilagođavati terapiju u realnom vremenu. To bi moglo značiti novi početak za milione ljudi koji žive sa hroničnim neurološkim i psihijatrijskim poremećajima.

Facebook Comments Box

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Možda vam se i ovo svidi

istrazivanja kardiovaskularnog sistema 3
Vesti i istraživanja

Nova dostignuća u medicinskim istraživanjima kardiovaskularnih oboljenja

Kardiovaskularna oboljenja (KVO) ostaju vodeći uzrok smrtnosti širom sveta, uprkos napretku u prevenciji, dijagnostici i lečenju. Poslednje decenije obeležene su
Studije Vesti i istraživanja

Studije: Neočekivana, ali važna  veza između dijabetesa i raka pankreasa

Rak pankreasa važi za jedan od najopasnijih karcinoma današnjice. Iako ređi od drugih oblika raka, poput melanoma ili karcinoma dojke,