Da li je čistoća zaista pola zdravlja? Sprejevi za čišćenje i rizik za pluća

Većina ljudi čišćenje doživljava kao neophodnu rutinu koja obezbeđuje uredan i zdrav dom. Miris deterdženta ili svežina nakon brisanja prašine često se poistovećuju sa higijenom i dobrim životnim uslovima. Međutim, nova naučna saznanja pokazuju da ono što smatramo „čistoćom“ može imati skrivene posledice po zdravlje. Dok se u javnosti mnogo govori o štetnosti cigareta, zagađenju vazduha ili hemikalijama u industriji, mnogo manje pažnje posvećuje se sredstvima koja svakodnevno koristimo u sopstvenim domovima.
Norveška studija, koja je pratila više od 6.000 ljudi tokom dvadeset godina, otkrila je da žene koje redovno koriste sredstva za čišćenje, naročito u obliku sprejeva, imaju pad plućne funkcije koji se može uporediti sa efektom pušenja čitavog pakovanja cigareta dnevno. Ovi rezultati dovode u pitanje našu predstavu o „bezopasnom“ čišćenju i ukazuju na to da bi sredstva za održavanje doma mogla predstavljati ozbiljniji zdravstveni rizik nego što se do sada pretpostavljalo.
Osnovne informacije o studiji
- Istraživanje je sprovedeno u okviru Univerziteta u Bergenu, Norveška, kao deo projekta ALEC („Aging Lungs in European Cohorts“).
- Učesnici: oko 6.235 ljudi, prosečno su imali ~34 godine na početku studije.
- Period praćenja: više od 20 godina.
- Fokus: upoređivanje stanja plućne funkcije kod onih koji su čišćenje obavljali kod kuće i/ili profesionalno, uz upotrebu sprejeva / hemikalija, naspram onih koji to nisu radili. U analizi su uzimani u obzir i drugi faktori koji mogu uticati na pluća: pušenje, indeks telesne mase, obrazovanje i sl.

Glavni nalazi
- Brži pad plućne funkcije kod žena
Žene koje su redovno čistile – kod kuće i/ili kao deo posla – imale su značajno ubrzan pad funkcije pluća u odnosu na žene koje nisu puno čistile. - Koliko je značajan pad?
- FEV₁ (volumen vazduha koji se može izbaciti iz pluća u jednoj sekundi) opadao je brže kod žena koje koriste sprejeve – dodatnih ~3,6 ml/god kod onih koje čiste kod kuće, ~3,9 ml/god kod profesionalnih čistačica.
- FVC (ukupna količina vazduha koju osoba može izbaciti) opadao je brže: oko 4,3 ml/god u domaćinstvu, čak ~7,1 ml/god kod profesionalnih čistačica.
- FEV₁ (volumen vazduha koji se može izbaciti iz pluća u jednoj sekundi) opadao je brže kod žena koje koriste sprejeve – dodatnih ~3,6 ml/god kod onih koje čiste kod kuće, ~3,9 ml/god kod profesionalnih čistačica.
- Astma – povećan rizik
Kod žena koje redovno čiste, bilo kod kuće ili profesionalno, učestalost astme bila je viša: ~12,3% kod domaćih čišćenja, ~13,7% kod profesionalnih, naspram ~9,6% kod žena koje ne izvode ove aktivnosti redovno. - Efekat je sličan pušenju
Usporeni pad plućne funkcije kod ovih žena je poređen sa efektom pušenja – studija navodi da je šteta slična pušenju pakovanja cigareta dnevno u dužem vremenskom periodu, ili iznosi pad funkcije pluća koji se može očekivati nakon mnogo godina pušenja. - Razlika među polovima
Kod muškaraca ova povezanost nije bila statistički značajna u pogledu pada FEV₁ i FVC, barem ne u istoj meri kao kod žena. To se delom objašnjava time što su žene u većem broju bile izložene ovim uslovima čišćenja.

Značenje i implikacije
- Skriven, „neprimetan“ rizik: Čišćenje se obično ne smatra opasnom aktivnošću, ali ova studija pokazuje da česte ekspozicije hemikalijama iz sprejeva mogu imati kumulativni negativni efekat. Štetni čestici i isparenja mogu izazvati iritaciju disajnih puteva, upale, i promene u strukturi pluća.
- Javno zdravlje i regulacija: Potrebna je bolja regulativa za hemikalije koje se koriste u sredstvima za čišćenje, jasnije deklaracije i upozorenja, možda ograničenja u upotrebi sprejeva u zatvorenim prostorima, ili razvoj „čišćih“, manje štetnih alternativnih proizvoda.
- Prevencija u domaćinstvu: Moguće su jednostavne mere – provetravanje prostora, korišćenje sredstva u obliku koji manje raspršuje čestice (npr. tečna sredstva, sredstva koja se ne raspršuju u finu maglu spreja), upotreba krpa od mikrofibre + vode, smanjenje frekvencije upotrebe jakih hemikalija.
Zaključak
Ova studija otkriva da uobičajene aktivnosti u domaćinstvu – čišćenje sa sprejevima i hemikalijama – mogu imati značajan, dugoročni štetan efekat po pluća, posebno kod žena. Šteta se meri ne samo povećanjem rizika od astme, već i bržim opadanjem funkcije pluća nalik onom kod pušača.
Za svakodnevni život to znači da je korisno:
- razmisliti o alternativama hemijskim sredstvima za čišćenje (mikrofibra, voda, blagi sapuni)
- osigurati dobru ventilaciju prilikom čišćenja
- smanjiti upotrebu sprejeva (posebno oni koji prave finu maglu)
- birati proizvode sa manje štetnih sastojaka, ako su dostupni

Studija iz Norveške stavlja u prvi plan činjenicu da ono što radimo svakodnevno, verujući da doprinosi zdravlju i urednosti doma, može imati suprotan efekat na naše disajne organe. Iako čišćenje ostaje neophodna aktivnost, važno je postati svestan rizika koje nose hemikalije i sprejevi. Umesto da ih koristimo nekritički, trebalo bi da tražimo bezbednije alternative, da provetravamo prostorije tokom čišćenja i da smanjimo nepotrebnu upotrebu agresivnih sredstava.
Poruka je jasna: „čisto“ ne mora uvek značiti i „zdravo“. U budućnosti, izbor sredstava za čišćenje može postati jednako važan kao i izbor hrane ili načina života, jer direktno utiče na kvalitet našeg disanja i dugovečnost pluća.