<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>poremećaj sna - Puls zdravlja</title>
	<atom:link href="https://pulszdravlja.rs/tag/poremecaj-sna/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://pulszdravlja.rs</link>
	<description>Vaš ritam zdravog života</description>
	<lastBuildDate>Thu, 08 Jan 2026 10:43:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.1</generator>

<image>
	<url>https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2025/06/cropped-PULS-ZDRAVLJA-ikonica-1-32x32.png</url>
	<title>poremećaj sna - Puls zdravlja</title>
	<link>https://pulszdravlja.rs</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">245204003</site>	<item>
		<title>ADHD i biološki sat: zašto osobe sa ADHD-om često kasno ležu i teško ustaju?</title>
		<link>https://pulszdravlja.rs/adhd-i-bioloski-sat/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=adhd-i-bioloski-sat</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Puls zdravlja]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 08 Jan 2026 10:34:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Mentalno zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[ADHD biološki sat]]></category>
		<category><![CDATA[ADHD i spavanje]]></category>
		<category><![CDATA[ADHD nesanica]]></category>
		<category><![CDATA[biološki ritam spavanja]]></category>
		<category><![CDATA[cirkadijalni ritam]]></category>
		<category><![CDATA[hronoterapija]]></category>
		<category><![CDATA[kasno ležanje ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[kortizol i ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[melatonin i ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[melatonin terapija]]></category>
		<category><![CDATA[poremećaj cirkadijalnog ritma]]></category>
		<category><![CDATA[poremećaj sna]]></category>
		<category><![CDATA[problemi sa snom kod ADHD-a]]></category>
		<category><![CDATA[svetlosna terapija]]></category>
		<category><![CDATA[teško buđenje ADHD]]></category>
		<category><![CDATA[večernji hronotip]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://pulszdravlja.rs/?p=3469</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sve veći broj naučnih dokaza ukazuje na to da je poremećaj cirkadijalnog ritma klinički značajan i veoma čest kod velike podgrupe osoba sa poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Ovaj pregled objedinjuje više linija dokaza koje pokazuju snažnu povezanost ADHD-a sa tzv. „večernjim hronotipom“ (osobe koje prirodno kasno ležu i kasno se bude) i biološkim markerima [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://pulszdravlja.rs/adhd-i-bioloski-sat/">ADHD i biološki sat: zašto osobe sa ADHD-om često kasno ležu i teško ustaju?</a> first appeared on <a href="https://pulszdravlja.rs">Puls zdravlja</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Sve veći broj naučnih dokaza ukazuje na to da je poremećaj cirkadijalnog ritma klinički značajan i veoma čest kod velike podgrupe osoba sa poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Ovaj pregled objedinjuje više linija dokaza koje pokazuju snažnu povezanost ADHD-a sa tzv. „večernjim hronotipom“ (osobe koje prirodno kasno ležu i kasno se bude) i biološkim markerima koji kasne u odnosu na uobičajeni ritam.</p>



<p>Poremećaji spavanja su izraženi:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>nesanica i <a href="https://pulszdravlja.rs/nocni-san-najvazniji-saveznik-zdravlja/" title="Noćni san – najvažniji saveznik zdravlja">problemi sa snom</a> javljaju se kod do <strong>80% odraslih</strong> sa ADHD-om i do <strong>82% dece</strong></li>



<li>kašnjenje ciklusa spavanje–budnost prisutno je kod <strong>do 78%</strong> obolelih</li>



<li>početak lučenja melatonina u uslovima slabog svetla (DLMO) kasni u proseku <strong>45 minuta kod dece</strong> i <strong>90 minuta kod odraslih</strong></li>
</ul>



<p>Ove promene su praćene:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>oslabljenim i pomerenim ritmom kortizola</li>



<li>manjim volumenom pinealne (epifizne) žlezde</li>



<li>oslabljenim ritmom tzv. „satnih gena“ (BMAL1 i PER2)</li>
</ul>



<p>Mnogi ljudi sa ADHD-om znaju taj osećaj: mozak „radi punom parom“ kasno uveče, san nikako da dođe, a jutra su iscrpljujuća. Nauka danas potvrđuje da ovo <strong>nije stvar loših navika</strong>, već često posledica <strong>poremećenog biološkog sata</strong>.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1000" height="666" src="https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Problemi-sa-budnjenjem-ujutru-i-kasnim-spavanjem.jpg" alt="" class="wp-image-3471" srcset="https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Problemi-sa-budnjenjem-ujutru-i-kasnim-spavanjem.jpg 1000w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Problemi-sa-budnjenjem-ujutru-i-kasnim-spavanjem-300x200.jpg 300w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Problemi-sa-budnjenjem-ujutru-i-kasnim-spavanjem-768x511.jpg 768w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Problemi-sa-budnjenjem-ujutru-i-kasnim-spavanjem-600x400.jpg 600w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Šta je biološki (cirkadijalni) sat?</h3>



<p>To je unutrašnji mehanizam koji reguliše:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>kada smo pospani</li>



<li>kada smo budni</li>



<li>kada se luče hormoni poput melatonina i kortizola</li>



<li>nivo energije tokom dana</li>
</ul>



<p>Kod većine ljudi ovaj sat prati dan i noć. Kod velikog broja osoba sa ADHD-om – <strong>taj sat kasni</strong>.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Koliko je to često?</h3>



<p>Istraživanja pokazuju da:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>čak <strong>3 od 4 osobe sa ADHD-om</strong> imaju pomeren ritam spavanja</li>



<li>više od <strong>80% dece i odraslih sa ADHD-om</strong> ima probleme sa snom</li>



<li>melatonin (hormon sna) se kod njih luči kasnije nego kod drugih ljudi</li>
</ul>



<h3 class="wp-block-heading">Šta se dešava u telu?</h3>



<p>Kod ADHD-a:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>melatonin kasni i ponekad se luči i tokom dana</li>



<li>kortizol (hormon budnosti) je slabiji ujutru</li>



<li>mozak teže „prebacuje“ telo u režim sna ili budnosti</li>
</ul>



<p>Zato osobe sa ADHD-om često:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>ne mogu da zaspu pre ponoći</li>



<li>imaju osećaj da su „najživahnije“ uveče</li>



<li>teško se bude i osećaju se umorno ujutru</li>
</ul>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="683" src="https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-1024x683.jpg" alt="" class="wp-image-3472" srcset="https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-1024x683.jpg 1024w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-300x200.jpg 300w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-768x512.jpg 768w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-1536x1024.jpg 1536w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-2048x1365.jpg 2048w, https://pulszdravlja.rs/wp-content/uploads/2026/01/Budjenje-ujutru-bez-problema-600x400.jpg 600w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<h3 class="wp-block-heading">Može li se biološki sat „resetovati“?</h3>



<p>Dobra vest: <strong>da, može – barem delimično</strong>.</p>



<p>Najefikasniji pristupi su:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>fiksno vreme buđenja</strong>, čak i vikendom</li>



<li><strong>jutarnje izlaganje jakom svetlu</strong></li>



<li>izbegavanje <a href="https://pulszdravlja.rs/digitalni-umor-ociju/" title="Digitalni umor očiju – kako prekomerna upotreba mobilnog telefona utiče na vid">ekrana i jake svetlosti uveče</a></li>



<li>redovna fizička aktivnost</li>



<li>po potrebi, <strong>male doze melatonina</strong> uz savet lekara</li>
</ul>



<p>Studije pokazuju da kada se biološki sat pomeri ranije:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>san se poboljšava</li>



<li>koncentracija raste</li>



<li>impulsivnost i hiperaktivnost se smanjuju</li>
</ul>



<h3 class="wp-block-heading">Da li je ADHD „bolest biološkog sata“?</h3>



<p>Ne u potpunosti. Ali kod velikog broja ljudi <strong>poremećen biološki ritam značajno pogoršava simptome</strong>. Zato se danas sve više govori o tome da terapija ADHD-a treba da uključi i rad na snu i cirkadijalnom ritmu, a ne samo lekove i psihoterapiju.</p><p>The post <a href="https://pulszdravlja.rs/adhd-i-bioloski-sat/">ADHD i biološki sat: zašto osobe sa ADHD-om često kasno ležu i teško ustaju?</a> first appeared on <a href="https://pulszdravlja.rs">Puls zdravlja</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">3469</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>
